Na inicijativu predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, održan je sastanak u Banskim dvorima gdje su bile prezentirane nove Vladine mjere, a koje su vezane uz lokalnu samoupravu. Na sastanku je naglašena važnost dobre i kontinuirane komunikacije kao i partnerski odnos između Vlade RH i asocijacija koje predstavljaju interese lokalne samouprave u Hrvatskoj. Isto tako, naglašeno je zadovoljstvo prisutnih sudionika mjerama koje se i dalje nastavljaju. Uz predsjednika Hrvatske zajednice općina Božu Lasića, sastanku su nazočili predsjednici Udruge gradova Željko Turk i Zajednice županija Danijel Marušić. Sastanku je prisustvovao i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Category Archives: Vijest
Vijesti
Posjet Portugalu
Predstavnici Hrvatske zajednice općina boravili su u Portugalu gdje su imali priliku vidjeti djelovanje tamošnje lokalne samouprave u kontekstu razvoja turizma, implementacije novih tehnologija u komunalnom smislu, poljoprivrede, održivih politika razvoja, obnovljivih izvora energije i sl. Posebna pozornost posjete bila je posvećena razmjeni iskustava između portugalske nacionalne organizacije lokalne samouprave i Hrvatske zajednice općina. Portugal trenutno ima dvije razine vlasti, središnju i razinu lokalne samouprave, a trenutno se vodi velika javna rasprava o regionalizaciji Portugala te uvođenju regija kao poveznice između razine središnje države i razine lokalne samouprave. U sklopu posjete izaslanstva Zajednice Portugalu, hrvatska veleposlanica Anita Tršić upriličila je prijem, gdje je dana puna potpora nastavku suradnje između Hrvatske zajednice općina i portugalske organizacije lokalne samouprave.
Na sastanku je ujedno bilo i riječi o knjizi Antonije Puščić, novinarki koja je kao prva žena profesionalno djelovala u portugalskom novinarstvu i publicistici, a koja je podrijetlom s prostora Općine Konavle. U Portugala je nedavno izdana knjiga o njezinom životu i profesionalnom djelovanju te je predsjednik HZO i načelnik Općine Konavle g. Božo Lasić naveo spremnost da Zajednica aktivno sudjeluje u izradi prijevoda navedene knjige na hrvatski jezik zbog šireg kulturnog i društvenog značaja između dvije zemlje – Portugala i Hrvatske.
Službeni posjet Kosovu
Predsjednik Hrvatske zajednice općina i načelnik Općine Konavle g. Božo Lasić u sklopu službenog posjeta Republici Kosovo susreo se s načelnikom Općine Đakovica g. Ardianom Gjinijem. Teme razgovora su bile kako dodatno unaprijediti suradnju između hrvatskih i kosovskih općina u kontekstu gospodarskih i kulturnih odnosa. Posebni fokus je bio stavljen na iskustva hrvatskih općina u odnosu na korištenje sredstava fondova Europske Unije u smislu razvoja i unapređenja komunalne infrastrukture. G. Lasić i g. Gjini dotaknuli su se odličnih bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Kosovo te naglasili kako postoji prostor za dodatno unapređenje odnosa pogotovo u gospodarskoj sferi i prijenosu hrvatskih iskustava u pristupanju Europskoj Uniji. Hrvatska zajednica općina i Zajednica općina Kosova imaju službenu suradnju od srpnja 2019.g. Sugovornici su istaknuli obostranu želju za razvijanjem daljnjih odnosa između hrvatskih i kosovskih općina.
Obavijest o izvadcima iz Upisnika pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija
Zbog sve većeg broja javnih poziva kojima, sukladno čl. 39. ZEM-a, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju sredstva osigurana u proračunima za proizvodnju i objavljivanje programa regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija nastavno se daje važna obavijest svim tijelima i pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske koje na takav način dodjeljuju sredstva te svim pružateljima medijskih usluga i elektroničkih publikacija koji se prijavljuju na iste pozive ili natječaje.
Objavljena četiri poziva Fonda za zaštitu okoliša vrijedna 14.8 milijuna eura
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost danas je objavio četiri nova javna poziva namijenjena projektima vezanima za klimatske promjene i zaštitu okoliša. Riječ je o ukupno 14.8 milijuna eura koji su osigurani za projekte lokalnih jedinica, komunalnih društava i javnih ustanova.
„Klimatske promjene su najveći su izazov današnjice, kojim se Fond bavi kroz sve svoje pozive. Programi koje danas pokrećemo potiču kvalitetno planiranje prilagodbe klimatskim promjenama, ali i aktivnosti koje bi ih trebale usporiti odnosno smanjiti naš ugljični otisak. Važno je djelovati sinergijski, zbog čega Fond podržava niz projekata – od infrastrukturnog planiranja pa do edukacije građana. Na taj način možemo biti sigurni da neće izostati dobri rezultati.“ poručio je direktor Fonda Luka Balen prilikom objave prvih ovogodišnjih poziva.
Najviše sredstava, čak 10 milijuna eura je osigurano za mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Za sufinanciranje nabave komunalne opreme mogu se prijaviti jedinice lokalne samouprave, ali i komunalna društva, koja za planiranu opremu i uređaje mogu dobiti u visini sredstava do 150.000 eura. Stope sufinanciranja ovise o području te se kreću od 40, 60, pa sve do 80%.
Kako bi se infrastruktura koristila na odgovarajući način i postiglo željeno smanjenje ekološkog otiska, ključni su edukacija i svjesnost građana. Upravo zato se osim opreme i uređaja, lokalnim jedinicama s milijun eura sufinanciraju i izobrazno-informativne aktivnosti o gospodarenju otpadom. Bilo da je riječ o izradi novih informativno-edukativnih video, audio ili tiskanih materijala, o organizaciji tematskih radionica, prilagodbi postojećih materijala ili sličnim aktivnostima, zainteresirani korisnici mogu računati na do 15.000 eura sufinanciranja. Konačni cilj provođenja izobrazno-informativnih aktivnosti je motivirati građane na smanjenje količine odloženog otpada, odnosno na njegovo odgovarajuće odvajanje. Osim aktivnosti za građane, sufinancirat će se i one namijenjene komunalnim redarima, koji bi trebali biti stabilna podrška u bržem ostvarivanju zacrtanih ciljeva gospodarenja otpadom na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini.
Iste stope sufinanciranja su predviđene i za lokalne jedinice koje žele dobiti sufinanciranje za izradu Programa ublažavanja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja ili radnih podloga za izradu Akcijskih planova energetski održivog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP) i/ili izvješća o njihovoj provedbi. Riječ je o ključnim dokumentima lokalne i regionalne razine koji ocjenjuju utjecaj ranjivosti i rizika na klimatske promjene te identificiraju prioritetne mjere ublažavanja klimatskih promjena. Za njihovu izradu, Fond je osigurao ukupno 300.000 eura. Osim što ocjenjuju ranjivost pojedinih područja na klimatske promjene, ovi dokumenti lokalnoj zajednici omogućuju planiranje primjene prioritetnih mjera, odnosno pokretanje konkretnih projekata te osiguravaju mogućnost prijave za njihovo financiranje kroz različite EU i nacionalne fondove, poput Fondovog poziva za poticanje izgradnje zelene infrastrukture. Pojedina jedinica može podnijeti najviše jednu prijavu i njome osigurati do 15.000 eura bespovratnih sredstava.
Čak 80% sufinanciranja odnosno najviše do 300.000 eura mogu dobiti javne ustanove za projekte koji doprinose smanjenju ekološkog otiska te povećanju otpornosti na klimatske promjene u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000. Za projekte koji doprinose održivosti posjetiteljske infrastrukture, u proračunu Fonda je rezervirano čak 3.5 milijuna eura. Kako bi ostvarili sufinanciranje, prijavitelji u svojim prijavama moraju, između ostalog, detaljno obrazložiti kako će predmet sufinanciranja doprinijeti otpornosti, održivosti infrastrukture, financijskim uštedama održavanja ili smanjenju ekološkog otiska.
Objavljeni pozivi prvi su ovogodišnji pozivi Fonda i bit će otvoreni do kraja godine ili do trenutka iskorištenja sredstava. Zainteresirani korisnici će na stranicama Fonda, uz pojedine pozive, periodički moći pratiti i dostupan budžet poziva, odnosno iskorištenost sredstava, kako bi mogli na vrijeme planirati svoje aktivnosti.
Osim sredstava namijenjenih lokalnim jedinicama, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu u planu ima i druge programe, namijenjene i pravnim i fizičkim osobama. Svima njima je zajednička namjera da se ubrza pokrenuta zelena tranzicija i postignu nacionalni ciljevi kad je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama i očuvanju okoliša.
https://www.fzoeu.hr/hr/nacionalni-javni-pozivi-i-natjecaji/1367
Kontakt:
Ojdana Rajić Azinović
Služba za odnose s javnošću
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
0994382920