Načelnik Općine Vidovec i član Predsjedništva Europskog odbora regija Bruno Hranić sudjelovao je na 140. plenarnoj sjednici koja se održala u Briselu od 12. do 14. listopada 2020.

Uz nazočnost predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, predsjednik Europskog odbora regija Apostolos Tzitzikostas održao je godišnje obraćanje o stanju EU iz regionalne i lokalne perspektive, predstavljajući izvješće „EU Regional Barometer“. U svom obraćanju, predsjednik se osvrnuo na izazove koje su pred jedinicama lokalne i regionalne samouprave, krizu uzrokovanom virusom Covid-19 i ograničenjima koja su postavljena širom svijeta.  Izvješće „EU Regional Barometer“ inicijativa je Europskog odbora regija čiji je cilj je prikazati godišnje stanje regija i gradova, općina i ruralnih područja Europske unije. Izvješće okuplja podatke i analize iz širokog spektra izvora, uključujući nove i jedinstvene uvide iz vlastitog rada Odbora i njegovih partnerstava s drugim organizacijama i institucijama.  

Plenarnom zasjedanju nazočila je kancelarka Savezne Republike Njemačke, Angela Merkel koja je predstavila prioritete njemačkog predsjedanja EU-om te s članovima Europskog odbora regija razgovarala o ulozi lokalnih i regionalnih vlasti u planovima oporavka EU.

Izvršni potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za europski zeleni plan Frans Timmermans predstavio je ambiciozni plan EU za zelenu transformaciju i tranziciju europske ekonomije. Župan Dubrovačko-neretvanske županije i voditelj hrvatske delegacije u Europskom odboru regija Nikola Dobroslavić predstavio je mišljenje „Izazovi lokalnoj demokraciji na zapadnom Balkanu“.

Na trodnevnom zasjedanju članovi  su najviše  raspravljali o krizi uzrokovanoj koronavirusom, mogućnosti oporavka europske ekonomije, aktualnim socijalnim pitanjima, europskom tržištu rada te  o godišnjem lokalnom i regionalnom barometru. Nezaobilazna tema i ovog je puta bila potreba decentralizacije i većeg utjecaja  lokalnih i regionalnih vlasti na donošenje odluka na razini EU.

Predsjednik Hrvatske zajednice općina Martin Baričević u Istanbulu je potpisao protokol o suradnji s Unijom općina turskog svijeta. Od strane turskih domaćina protokol je potpisao potpredsjednik Unije Omer Arisoy, načelnik Općine Zeytinburnu. Ovo je ujedno i sedmi sporazum koji potvrđuje predanost Hrvatske zajednice općina za povezivanjem i razmjenom iskustava u kontekstu međunarodne suradnje.

Inače, Unija općina turskog svijeta okuplja općine iz Republike Turske, Azerbajdžana, Kazahstana, Turkmenistana, Uzbekistana, Kirgistana, Tadžikistana te određeni broj općina iz Albanije, Libanona, Bosne i Hercegovine i Bugarske.

U pratnji predsjednika Baričevića prilikom posjete Republici Turskoj, nalazili su se član Upravnog odbora i načelnik Općine Konavle Božo Lasić, voditelj ureda Zajednice i savjetnik za odnose s javnošću.

U Berlinu je potpisan protokol između Hrvatske zajednice općina i njemačke Savezne udruge malih i srednjih poduzetnika. Tim sporazumom Hrvatska zajednica općina je ušla u članstvo njemačke Savezne udruge malih i srednjih poduzetnika.
Ovaj sporazum rezultat je napora u približavanju ruralne Hrvatske njemačkom tržišnom prostoru što će rezultirati suradnjom njemačkih malih ili srednjih poduzetnika te njihovih kolega s prostora ruralne Hrvatske. Odnosno, ovim članstvom otvara se mogućnost gospodarske suradnje mnogih malih poduzeća, OPG-ova s područja ruralne Hrvatske s njemačkim kolegama.

Sporazum je od strane Hrvatske zajednice općina potpisao njezin predsjednik Martin Baričević, dok je sa strane Savezne udruge malih i srednjih poduzetnika potpisnik bio predstavnik Mihael Heillig. Potpisivanju su također prisustvovali Reinhold Von Ungar-Schemberg, direktor Odjela za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom, zemljama središnje Azije te zemljama istočne Europe i Patrick Meinhardd, politički direktor za Europu. Tom prilikom je gospodin Heilling istaknuo da je ovo povijesni dan u odnosima Hrvatske i Savezne Republike Njemačke te da će članstvo Hrvatske zajednice općina rezultirati iznimno uspješnom gospodarskom suradnjom.

• Želja nam je da Hrvatska zajednica općina da jasan doprinos u kontekstu izgradnje partnerskih i gospodarskih odnosa između dviju prijateljskih zemlja. Posebno smo posvećeni jačanju gospodarskih i trgovinskih veza. Osobno sam uvjeren kako postoji širok prostor za implementaciju naših dogovora te pozdravljamo svaku kvalitetnu inicijativu koja bi gledala u tom pravcu, zaključuje Baričević.

U zagrebačkom hotelu Westin održana je konferencija „Oporavak lokalnih proračuna i komunalnih investicija“, a okupila je više od 100 sudionika, među kojima su bili brojni gradonačelnici, načelnici, predstavnici komunalnih društava, akademske zajednice, ali i župani te predstavnici Vlade RH. Sama konferencija održana je sukladno svim epidemiološkim preporukama Stožera civilne zaštite RH.

Marić: „U trećem tromjesečju očekujemo manji pad!“

Konferenciju je otvorio potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Zdravko Marić, a u svom se govoru osvrnuo na aktualne teme koje su ovih dana u fokusu hrvatske javnosti. – Završila je ljetna stanka, ušli smo u drugu polovicu godine i u ovom razdoblju obično pripremamo naše proračune za iduću godinu. Okolnosti u kojima se trenutačno nalazimo su dosta izazovne. Neki dan su objavljene brojke za drugo tromjesečje.U trećem tromjesečju ne očekujemo toliki pad, ali očekujemo negativnu stopu rasta. Bez ikakve namjere uljepšavanja slike, moram reći da ćemo, prema projekcijama za cijelu godinu, imati manji pad od onog kakav se prvotno očekivao. Ipak, to je i dalje veliki pad– poručio je ministar financija, a osvrnuo se i na pozitivne posljedice jačanja fiskalnog kapaciteta gradova, općina i županija. – Mi smo napravili iskorake koji se odnose na jačanje fiskalnih kapaciteta lokalne i područne samoupravekroz Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. Kad usporedimo stanje 2019. sa 2017. godinom, imali ste 3,35 mlrd. KN više po osnovi poreza na dohodak koji je vaš izvorni prihod. Tu su u najvećoj mjeri uvršteni i usvojeni vaši prijedlozi. To je donijelo 50-postotno povećanje izvornih proračuna u općinama, 42 posto u županijama i oko 30 posto u gradovima. Možemo reći kako su svi prošli značajno bolje i nema gubitnika. I tada, kada smo predlagali taj zakon u Saboru, nije se vjerovalo da će do toga stvarno doći, ali stupio je na snagu – zaključio je Marić.

Malenica: „Uštede na smanjenju broja dužnosnika će omogućiti sredstva za razvoj lokalnih zajednica“

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica sudionike je upoznao s planom reforme lokalne uprave.– Vlada RH u svom je programu definirala pet ključnih prioriteta za tekuće mandatno razdoblje. Jedan od njih je i „osnažena državnost – učinkovita, otporna i digitalna Hrvatska.“ Najavili smo izmjene triju zakona, a to su Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o lokalnim izborima i Zakon o Gradu Zagrebu i cilj nam je na idućim lokalnim izborima birati manje lokalnih dužnosnika, a sve kako bismo imali jedan kvalitetniji, lakši i efikasniji sustav upravljanja u lokalnoj samoupravi – rekao je Malenica i dodao kako imamo 576 JLS u kojima biramo čak 745 zamjenika. – Planiramo prepoloviti broj lokalnih dužnosnika, odnosno zamjenici bi se birali samo u županijama i velikim gradovima, a u planu je i smanjenje broja članova predstavničkih tijela za 20 posto. Kroz izmjene tih triju zakona ostvarili bismo uštede od preko 100 mil. KN – naglasio je Malenica i dodao kako će se kroz te izmjene i uštede osigurati dodatna sredstva za razvoj lokalnih zajednica. Osim toga, Malenica je najavio i funkcionalno povezivanje JLS, koje bi uslijedilo nakon lokalnih izbora. – Cilj je omogućiti to funkcionalno povezivanje kako bismo potaknuli JLS da zajednički obavljaju poslove koji su u interesu njihovih stanovnika. Želimo omogućiti jačanje kapaciteta JLS. Naprimjer, dvije JLS koje zasebno ne bi mogle imati vrtić ili komunalno poduzeće, time bi ih mogle zajedno uspostaviti – zaključio je Malenica.

Prof. Koprić: „Smanjenjem broja članova predstavničkih tijela ne idemo u smjeru demokratizacije“

Istaknuta je bila i prezentacija prof. dr. sc. Ivana Koprića s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je iznio svoje mišljenje o najavljenoj reformi lokalne uprave. –Ništa ne treba ukidati. Nikad se ništa u povijesti nije ukidalo, bez obzira što to na papiru, na prvu, izgleda drukčije. Kada bismo gledali naše sadašnje općine, onda bismo vidjeli da su one uvijek postojale u nekom obliku, ali nisu se uvijek zvale„općine“, nego su nekad to bile „mjesne zajednice“, „mjesni narodni odbori“ i slično. Dakle, postoje lokalne zajednice, odnosno ljudi koji žive na nekom prostoru, i njih treba održati i jačati. Sada je ključno pitanje da li ih jačamo zadržavanjem sadašnjeg ustrojstva ili ipak postoji neki bolji način – rekao je u svom izlaganju Koprić.– Ja bih rado da se prije opće reforme napravi neki pilot projekt kako bismo vidjeli kako će to funkcionirati – poručio je i zaključio kako ovoliki broj zamjenika načelnika nismo niti trebali imati da se slušala struka, ali je istovremeno protiv smanjenja broja članova lokalnih predstavničkih tijela. – To će imati veliki utjecaj na eliminaciju malih stranaka i nezavisnih lista, a to generalno ne ide u smjeru demokratizacije – zaključio je profesor Koprić.

„Reforma je potrebna, ali moramo postići konsenzus“

Partneri konferencije bili su Udruga gradova u RH i Hrvatska zajednica općina, a njihovi predstavnici osvrnuli su se na probleme i izazove s kojima se susreću, ali i koji tek slijede. –Pred nama su veliki i teški izazovi. Četiri seta zakona i odluka su direktno vezani za lokalne uprave, a to su donesena odluka o povećanju neoporezivog dijela s 3.800 na 4.000 KN, mjere za mlade, prijedlog zakona o daljnjem smanjenju poreznih stopa te ukidanje poreza na dohodak, odnosno dijela koji pripada gradovima. Te četiri stvari su novi izazov i znače 3,5 do 4 mlrd. KN manje prihoda iduće godine – rekao je predsjednik Udruge gradova Željko Turk i izrazio nadu kako će znati odgovoriti na njih, kako bi i iduća godina bila „godina daljnjeg razvoja, a nestagnacije.“

Dopredsjednik Hrvatske zajednice općina Zlatko Fumić rekao je kako podržava najavljenu reformu lokalne uprave, ali je protiv smanjenja broja JLS. – Broj dužnosnika definitivno treba smanjiti, ali nisam za ukidanje općina. Kao primjer ću navesti Općinu Brinje koja ima 3.500 stanovnika na 358 km2. Što bi dobili njenim ukidanjem? Prvi susjedni grad je udaljen 40 km. Spajanjem ništa ne bismo dobili – rekao je Fumić.

S reformom se slaže i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić. – Ova rasprava ne smije biti u kontekstu politike. O reformi uprave trebamo razgovarati jer je ovaj sustav na snazi od 1993. godine. Treba razgovarati argumentima, a ne prepucavanjem. Ako krenemo sa spajanjem županija i općina, moramo razmisliti što će nam to donijeti. Imat ćemo jaka središta, jake gradove, ali sve slabiji ruralni dio Hrvatske – rekao je župan i zaključio kako ionako imamo ogroman egzodus iz tih dijelova.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar poručio je kako pitanje reforme nije tema koje se tiče samo predstavnika gradova, općina i županija. – To je pitanje u koje se treba uključiti i civilno društvo, kao i akademska zajednica te svi oni koji koriste naše usluge. Trebamo svi zajedno doći do konsenzusa i, na kraju, dvotrećinske podrške u Saboru kako bismo mogli ići dalje s razvojem lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj – rekao je Kolar.

– Ako se mene pita – općine mogu ostati, ali ako su samoodržive. Naravno da je poslije rata trebalo ljudima pomoći, neki dijelovi su tada puno pretrpjeli kako bismo danas imali slobodnu državu. Ipak, mi smo kroz proteklih 20-ak godina napravili proračunske ovisnike – rekao je Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje i zaključio kako je sada prava prilika za promjene. – Ja bih volio vidjeti državno rezanje potrošnje, državne administracije. Sad je prava prilika. Pozdravljam svako smanjenje, bilo administracije ili poreza, ali volio bih da to ide u paraleli, točnije ne da se samo smanjuju općine, gradovi ili županije, nego da to dotakne i državnu potrošnju– kazao je novi saborski zastupnik i svetonedeljski gradonačelnik.

Preuzeto od Časopis Komunal.

Prijatelji životinja pripremili su letak pod nazivom Zakonska obveza kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca za sve lokalne zajednice.

Distribucija letka u skladu je sa zakonskom obavezom prema članku 69. Zakona o zaštiti životinja: ” Nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne ( regionalne) samouprave obvezna su razvijati svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja.”

Pripremu za letak možete preuzeti na https://cutt.ly/Nd8gwIY

Nakon distribucije, obavijestite udrugu Prijatelji životinja da ste proveli distribuciju letka radi evidencije te kako bi mogli javno istaknuti vaš doprinos provedbi Zakona o zaštiti životinja.