U nastavku donosimo komentare i primjedbe koje je HZO uputila Ministarstvu državne imovine, prostornoga uređenja i graditeljstva na temu Zakona o građevinskoj inspekciji i Zakona o komunalnom gospodarstvu.

‘Ovim putem Vam se obraćamo u ime 337 općina u Republici Hrvatskoj, članica Hrvatske zajednice općina. Predložene izmjene i dopune predmetnih Zakona imaju veliki utjecaj na fiskalne kapacitete jedinica lokalne samouprave te također i na kadrovske kapacitete istih.

Na sastanku Radne skupine resornog ministarstva nadležnog za izmjene predmetnih Zakona, koji je održan dana 1. srpnja 2024. g. podnijeli smo određene primjedbe i prijedloge koji se odnose na predmetne izmjene i dopune Zakona. U nastavku dostavljamo konkretne i detaljne komentare na prijedloge izmjena i dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji i Zakona o komunalnom gospodarstvu

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji:

Glavna namjera izmjena i dopuna predmetnog Zakona prema mišljenju Predlagatelja je da se želi doprinijeti efikasnijem postupanju protiv nezakonitih graditelja na način da se komunalnim redarima proširi ovlast djelovanja po pitanju sprječavanja bespravnog građenja. Slijedom navedenog, propisuje da upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, tj. Jedinstveni upravni odjel jedinice lokalne samouprave, uz propisane poslove obavlja i poslove obustave građenja zgrade.

Uvođenjem dodatnih ovlasti komunalnim redarima u smislu kontrole legalnosti gradnje nastat će problem za sve jedinice lokalne samouprave u smislu da će se iznimno teško zaposliti osoba na predmetno radno mjesto. Osim toga, postavlja se pitanje stručnog znanja za to radno mjesto odnosno morat će se suziti strukovna područja potrebna za obavljanje tog radnog mjesta, a time će doći i do iznimno otežanog zapošljavanja.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu određeno je da komunalni redar mora imati najmanje gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje ili četverogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje, što za obavljanje ove vrste poslova nije dovoljna razina kompetencija i stručnosti. Isto tako predlagatelj bi morao uzeti u obzir činjenicu da većina jedinica lokalne samouprave ima jednog ili dva komunalna redara koji se jedva nose i s postojećim obvezama, a sada će dobiti i dodatne propisane predmetnim izmjenama i dopunama Zakona.

Uredbom o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 74/10, 125/14, 48/23) u članku 23. propisana su standardna mjerila za radna mjesta u potkategoriji referenta, dakle komunalnog redara, te se za ista navodi slijedeće: – srednja stručna sprema, najmanje jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima; – stupanj složenosti koji uključuje jednostavne i uglavnom rutinske poslove koji zahtijevaju primjenu precizno utvrđenih postupaka, metoda rada i stručnih tehnika; – stupanj samostalnosti koji uključuje stalni nadzor i upute nadređenog službenika; – stupanj odgovornosti koji uključuje odgovornost za materijalne resurse s kojima službenik radi, te pravilnu primjenu izričito propisanih postupaka, metoda rada i stručnih tehnika; – stupanj stručnih komunikacija koji uključuje kontakte unutar nižih unutarnjih ustrojstvenih jedinica upravnoga tijela. Slijedom navedenog, referenti komunalni redari obavljaju jednostavne i rutinske poslove, uz nadzor i upute nadređenog službenika, te se nikako ne može na iste prebacivati odgovornost za odlučivanje o obustavi gradnje i zatvaranja gradilišta i obavljati poslove inspekcijskog nadzora.

Sukladno opisu poslova i podacima o plaći objavljenima na stranicama Državnog inspektorata Republike Hrvatske, građevinski inspektor mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika; najmanje dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima; položen državni ispit II. razine; položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva

Predloženim člankom 57.a Prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji komunalni redar srednje stručne spreme rješenjem bi naredio investitoru, vlasniku ili izvođaču obustavu građenja zgrade, te bi isto provodio zatvaranjem gradilišta zgrade, a na temelju članka 57.b o tome bi radi znanja dostavio rješenje građevinskoj inspekciji.

Slijedom navedenog, vidljivo je da bi se jedinicama lokalne samouprave propisala dodatna obveza koja bi predstavljala iznimno veliki izazov u smislu kadrovske politike.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o komunalnom gospodarstvu:

Člankom 4. Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o komunalnom gospodarstvu propisana je izmjena čl. 97. Zakona o komunalnom gospodarstvu koji propisuje;

„ Za hotele, turistička naselja i kampove visina godišnje komunalne naknade ne može biti veća od 1,5% ukupnoga godišnjeg prihoda obveznika komunalne naknade iz prethodne godine, ostvarenog u pojedinom hotelu, turističkom naselju i kampu za koji se plaća komunalna naknada.“.

S obzirom na sve obveze koje jedinice lokalne samouprave imaju u vidu obveze održavanja i uređenja lokalne infrastrukture, smatramo da bi bilo pravično i svrsishodno da se predmetna odredba izmijeni na način da se iznos od 1.5% poveća na 2.5%.

Također, mišljenja smo da se odredba koja se odnosi na izmjenu zakonske odredbe propisana čl. 6. predloženih izmjena i dopuna Zakona o komunalnom gospodarstvu, a koja propisuje da žalba izjavljena protiv rješenja o komunalnoj naknadi uvijek odgađa njegovo izvršenje nije povoljna za jedinice lokalne samouprave te će samo smanjiti financijske mogućnosti jedinica lokalne samouprave te neće doprinijeti povećanju pravne sigurnosti u smislu odredba Općeg Poreznog zakona.’

U Subotici je potpisan Sporazum o suradnji između Hrvatske zajednice općina i Hrvatskog nacionalnog vijeća, s ciljem snažnijeg povezivanja lokalnih zajednica u Hrvatskoj sa sunarodnjacima u Srbiji.

Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji (HNV) najviše je zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu. Predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u području službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja i kulture, sudjeluje u procesu odlučivanja ili odlučuje o pitanjima iz tih područja i osniva ustanove iz ovih područja.

U ime Hrvatske zajednice općina sporazum je potpisao predsjednik Božo Lasić, dok je u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća to bila predsjednica Jasna Vojnić. Tom priliku je Hrvatska zajednica općina donirala 6.000 eura i vrijedne knjige hrvatskoj zajednici u Srbiji. Predsjednik Lasić je kazao kako je hrvatsko izaslanstvo došlo pružiti punu potporu sunarodnjacima u Srbiji, te je naglasio kako Hrvatska zajednica općina ima razvijenu komunikaciju s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, a od sada i u Srbiju, a sve u cilju jačanja naše zajedničke suradnja na mnogim poljima od kulture, lokalne samouprave, pa sve od jačeg povezivanja.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić smatra kao potpisivanje suradnje s Hrvatskom zajednicom općina predstavlja novo poglavlje u odnosima Hrvata u Srbiji i općina u Hrvatskoj, te je naglasila kako suradnja s općinama u Hrvatskoj, kojih je 428, otvara brojne mogućnosti u području kulture, obrazovanja kao i po svim drugim pitanjima.

Hrvatsko izaslanstvo je posjetilo Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici, gdje je ravnateljica Katarina Čeliković upoznala goste iz Hrvatske s radom ove ustanove, koja je osnovana u ožujku 2008.g. radi očuvanja, unapređenja i razvoja kulture hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini.

Izaslanstvo predvođeno predsjednikom Hrvatske zajednice općina i načelnikom Općine Konavle Božom Lasićem, glavnim tajnikom i načelnikom Općine Rugvica Matom Čičkom, te zamjenikom predsjednika i načelnikom Općine Jakšić Ivicom Kovačevićem primio je ministar u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov, koji je ujedno i čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Tom prilikom ministar Žigmanov je upoznao prisutne s pozicijom i stanjem prava i interesa Hrvata u Srbiji.  

Radionice su učinkovit oblik interaktivnog učenja i poučavanja koji je usmjeren na polaznika s ciljem razvijanja vještina i dodatnih znanja, potrebnih za primjenu u vlastitom radu. Više znanja i vještina znači bolje snalaženje u izazovima. Veća količina znanja i vještina pruža više kreativnih rješenja. Prethodna radionica održana u travnju u potpunosti je to potvrdila.

U organizaciji ZIRS Učilišta – ustanove za obrazovanje odraslih i znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, u  Zagrebu će se 11. lipnja 2024. održati zanimljiva radionica na temu „Ocjena radne sposobnosti radnika – kako postupati i moguća rješenja?“,pa je prilika požuriti s prijavom i rezervirati svoje mjesto.

Ovo je druga od tri radionice i foruma,kao uvodnih događaja u ovogodišnju 24. tradicionalnu nacionalnu konferenciju s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje – temeljno načelo i pravo na radu“, koja će se održati 5. prosinca u Zagrebu, uz poruku “Bez kompromisa za inovativno, sigurno i zdravo radno okruženje 7/24!“.

Na osnovu prijave za sudjelovanje na 24. nacionalnoj konferenciji „Sigurnost i zdravlje – temeljno načelo i pravo na radu„ dodijeljeni voucheri organizatora omogućavaju sudjelovanje na radionicama i forumu bez dodatnog plaćanja kotizacije.

Radionice, forum i konferencija namijenjeni su poslodavcima i njihovim ovlaštenicima za zaštitu na radu, stručnjacima za zaštitu na radu, rukovoditeljima organizacijskih jedinica za upravljanje ljudskim resursima, odnosno pravnih službi, povjerenicima  radnika za zaštitu na radu, sindikalnim povjerenicima, predstavnicima radničkih vijeća, zdravstvenim djelatnicima i drugim zainteresiranima.

Radionica „Ocjena radne sposobnosti radnika – kako postupati i moguća rješenja?“

Zbog sve veće učestalosti bolesti povezanih s radom u radno aktivnoj populaciji, a posebice zbog značajnih troškova (liječenja, bolovanja, odlazaka u prijevremenu ili invalidsku mirovinu), prevencija ovih bolesti treba biti u središtu pozornosti poslodavaca i njihovih zaduženih radnika, liječnika, nadležnih institucija, sindikata, kao i samih radnika. Potrebno je utjecati na očuvanje radne sposobnosti radnika u svrhu produžetka radnog vijeka i osiguravanja radnika na tržištu rada, uz njihovo istovremeno osposobljavanje za rad na siguran način te provođenje niza preventivnih mjera i aktivnosti. Pravodobnim i stručnim postupanjem moguće je spriječiti nastanak težih zdravstvenih posljedica i zadržati radnike u svijetu rada.

Upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti podrazumijeva procjenu zdravstvene sposobnosti određene osobe za rad, a kojom se vrši procjena njezinog zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti prema zahtjevima poslova radnog mjesta, uvjetima rada i radnom okolišu.

Kroz temu „Ocjena radne sposobnosti radnika – kako postupati i moguća rješenja?“,sudionike će provesti Tamara Radošević Kutičić, dr. med., spec. med. rada i sporta, voditeljica Odjela za ozljede na radu, Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koja će vrlo detaljno prezentirati sva ključna pitanja povezana s radnom (ne) sposobnošću, koja često puta izazivaju nedoumicu kako kod poslodavaca tako i kod radnika.

U praksi često puta susrećemo praktične probleme po ovom pitanju, nesnalaženje, dugotrajan tijek i pogrešno postupanje. Cilj radionice jest uputiti na ispravan način djelovanja, preveniranje propusta i pružanje pomoći svim sudionicima u postupku.

Potrebno je više promicati dobre politike i prakse kako bi se omogućio daljnji rad radnika kod kojih su utvrđena određena zdravstvena ograničenja. Za takve radnike potrebno je osigurati prikladne postupke radne rehabilitacije, uključujući i prilagođavanje odgovarajućih poslova, rasporeda radnog vremena, mjesta i načina rada i dr.

Tijekom radionice obradit će se brojna pitanja od kojih izdvajamo: važeći propisi iz područja radne i zdravstvene sposobnosti za rad; upućivanje radnika na liječnički pregled; opća zdravstvena sposobnost radnika; posebna zdravstvena sposobnost radnika; uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika; preventivni pregledi u medicini rada (prethodni, periodički, kontrolni, izvanredni); smanjenje radne sposobnosti; postupak za ocjenu radne sposobnosti radnika; vrste ocjena zdravstvene sposobnosti radnika u medicini rada; kada se ocjenjuje privremena zdravstvena nesposobnost za rad; kada se ocjenjuje trajna zdravstvena nesposobnost za rad; zahtjevi za vještačenje radne sposobnosti; postupak vještačenja radne sposobnosti/nesposobnosti i vrste ocjena; uloga izabranog doktora opće/obiteljske medicine; upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti – što je smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost; upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti – što je djelomični gubitak radne sposobnosti; upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti – što je potpuni gubitak radne sposobnosti; upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti – što je neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti; osiguranje odgovarajućih poslova radniku smanjene radne sposobnosti – zakonska obveza poslodavca da u suradnji s nadležnim specijalistom medicine rada radniku ponudi drugo odgovarajuće radno mjesto u skladu s njegovom zdravstvenom sposobnošću; nadležnost za ocjenu jesu li ponuđeni poslovi odgovarajući, odnosno u skladu sa sposobnostima radnika; mogućnost i okolnosti za otkazavanje ugovora o radu uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća i dr.

Motivacija, stimulacija i dodana vrijednost  

Vrijedno je prijaviti se i sudjelovati u jedinstvenom programu, umrežavanju i razvoju zajednice znanja sigurnosti i zdravlja na radu.

I ova radionica sastavni je dio ponude EDUpaketa „5 u 1“, kojim se  sudionicima pruža mogućnost da uz jednu ulaznicu za konferenciju, sudjeluju u 5 vrijednih programa. Oni koji propuste sudjelovanje na nekom od događaja iz ove ponude, sve sadržaje dobit će u Zborniku radova 24. konferencije.

Dodatna osobna motivacija  i stimulacija jest da sudjelovanjem na radionicama, forumu  i 24. konferenciji sudionici imaju mogućnost ostvariti i odgovarajuće bodove za  vrijedno i jedinstveno priznanje/plaketu OSCAR SAFETY EDUCATION za 2024. godinu.

Više informacija o programu konferencije i radionicama u 2024. godini, kao i prijavi za sudjelovanje dostupno je na poveznici https://skup-znr.zirs.hr/

Program tradicionalne najveće godišnje konferencije i prateći sadržaji o zaštiti i zdravlju na radu, humanitarna akcija, proglašenje najboljih stručnjaka/kinja zaštite na radu, vrednovanje zapaženih rezultata tvrtki i pojedinaca, medijskih djelatnika i niz drugih noviteta; obogaćuju, unapređuju, stvaraju dodanu vrijednost te čine mjerljivu i pozitivnu razliku.

Predanost, cjeloživotno usavršavanje, ulaganja u osobni razvoj te podizanje stručnih kompetencija, sigurno su jamstvo unapređivanja stanja u području sigurnosti i zdravlja na radu u radnim okolinama i na nacionalnoj razini.

Vitomir Begović