Hrvatsko izaslanstvo nazočilo je u punom sastavu na 153. plenarnoj sjednici Europskog odbora regija. Devetorica hrvatskih članova aktivno su sudjelovali u raspravama koje su prethodile usvajanju mišljenja kojima se daju preporuke i stavovi lokalnih i regionalnih vlasti na zakonske prijedloge Europske komisije. Zabilježene su intervencije Željka Turka, Joška Klisovića i Marka Vešligaja te Nikole Dobroslavića, Brune Hranića, Igora Androvića i Danijela Marušića.
Proračun Europske unije treba nove izvore prihoda ne samo za otplatu zajedničkog duga stvorenog Planom oporavka EU, već i za trajno povećanje financijske autonomije Unije. Tri nova izvora prihoda koje je predložila Europska komisija uključuju novi sustav trgovanja emisijama, EU mehanizam za prilagodbu granice ugljika (CBAM) i prihode povezani s korporativnim oporezivanjem multinacionalnih kompanija na temelju prijedloga s kojim su se OECD/G20 dogovorili tijekom ljeta. Ti novi izvori donosit će do 17 milijardi eura godišnje od 2026. do 2030. godine, prema procjenama EK. Lokalni čelnici upozorili su da ovaj iznos neće biti dovoljan za pokrivanje troškova otplate duga EU sljedeće generacije (15 milijardi eura godišnje) i financiranje novog Fonda za socijalnu klimu (9,7 milijardi eura godišnje), koji će biti stvoren za ublažavanje društvenog učinka zelene tranzicije u Europi. Stoga, iako pozdravljaju stvaranje novih vlastitih sredstava, gradovi i regije pozivaju Europsku komisiju da bez odlaganja nastavi rad na prijedlozima za nova vlastita sredstva.
U okviru završne rasprave povodom Europske godine mladih, usvojena je konačna Povelja koja uključuje 49 preporuka koje se odnose na demokratsko sudjelovanje mladih na tri razine upravljanja: lokalnoj i regionalnoj; nacionalnoj; i europskoj razini, s fokusom na obrazovanje, suradnju i informiranje; osnaživanje mladih, vodstvo i demokratsko sudjelovanje; ulogu novih tehnologija i digitalizacije; te uključivanje mladih u politiku i političko predstavljanje. Proces zajedničkog stvaranja Povelje o mladima i demokraciji pokrenut je na 9. susretu na vrhu regija i gradova u Marseilleu, 3. i 4. ožujka 2022., i uključio je mlade na različite inovativne načine. Kako bi ispunio svoj cilj osnaživanja i uključivanja mladih diljem EU-a i njegovih regija u proces izrade nacrta, prijedlozi za preporuke Povelje prikupljeni su izravnim sudjelovanjem mladih, putem online i osobnih konzultacija, fokusiranih aktivnosti na društvenim mrežama i lokalnih događanja.
Rasprava o energetskoj krizi i njenom utjecaju na europska domaćinstva fokusirala se na mogućnosti pomoći europskim građanima. Visoke cijene energije jasno su pokazali da je potrebno ulagati u zelenu i energetsku tranziciju, što je cilj inicijative Repower EU. Gradovi i regije su dobro pozicionirani da provedu nužne investicije kako bi taj proces prošao što jednostavnije, no za to je potrebno pojednostavniti procedure i osloboditi dodatna financijska sredstva za obnovljive izvore energije.
U području zaštite okoliša, usvojeno je mišljenje o certifikatu za uklanjanje ugljika iz poljoprivrede u kojem je istaknuto da bi regije trebale biti uključene u upravljanje certificiranjem kako bi poduprle razvoj projekata koji su prilagođeni lokalnim potrebama i u skladu s regionalnim poljoprivrednim, ruralnim i klimatskim strategijama. Naime, regije su izravno uključene u razvoj i provedbu strateških planova ZPP-a u mnogim državama članicama EU-a i doprinose poticanju održivih praksi koje smanjuju emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi. Štoviše, lokalne i regionalne vlasti odgovorne su za provedbu 70% mjera za ublažavanje klimatskih promjena i 90% mjera za prilagodbu klimi. Oni igraju ključnu ulogu u ispunjavanju Europskog zelenog plana na terenu i u postizanju cilja ugljične neutralnosti do 2050. godine.
Također, usvojeno je i mišljenje o „Strategiji EU-a za održivi i kružni tekstil“ kojim se podržava obvezno odvajanje tekstilnog otpada do siječnja 2025. i poziva na posebne ciljeve za sprječavanje, ponovnu upotrebu i recikliranje tekstilnog otpada u reviziji Okvirne direktive EU o otpadu planiranoj za 2024. Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće (TCLF) udvostručila je proizvodnju od 2000. do 2015. i tako dosegnula 10% globalne emisije ugljika, više od međunarodnih letova i pomorskog prometa zajedno.
Na marginama plenarnog zasjedanja članovi izaslanstva susreli su se s hrvatskim diplomatima Joškom Parom (Veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji), Irenom Andrassy (Veleposlanica pri Europskoj komisiji) i zastupnikom u Europskom parlamentu Valterom Flegom s kojima su raspravili aktualnosti u Bruxellesu i planove za iduću godinu.