Međunarodna suradnja

Dva i pol desetljeća samostalnosti Hrvatske i njezine vanjske politike obilježilo je uspješno ostvarenje tri strateška cilja: međunarodno priznanje (1991.-1992.), članstvo u NATO-u (2009.) i članstvo u Europskoj uniji (2013.). Viziju uspješne hrvatske vanjske politike čini promicanje i zaštita nacionalnih interesa u međunarodnim odnosima s ciljem osiguranja dobrobiti svih građana, pune integracije Hrvatske u globalnu ekonomiju, aktivnog i angažiranog sudjelovanja u procesu odlučivanja o globalnim pitanjima poput osiguranja mira i nenasilnog rješavanja kriza. Sukreatori hrvatske vanjske politike su predsjednik Republike Hrvatske, Vlada i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Zakon o suradnji između Sabora i Vlade RH u okviru europskih poslova propisuje da će Sabor pratiti rad Vlade u institucijama EU-a, nadzirati dokumente EU-a odnosno hrvatske stavove i zaključke o njima, sudjelovati u kreiranju stavova hrvatskih predstavnika u institucijama i tijelima EU-a, u suradnji između nacionalnih parlamenata te surađivati ​​s Europskim parlamentom.

Suradnja općina, gradova i županija s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država regulirana je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (čl. 14.,15.,16.,17.). Suradnja općina, gradova i županija s odgovarajućim jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država uspostavlja se i odvija u okviru njihovog samoupravnog djelokruga, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima. Odluku o uspostavljanju međusobne suradnje, odnosno sklapanju sporazuma (ugovora, povelje, memoranduma i sl. u daljnjem tekstu: sporazum) o suradnji gradova, općina i županija s odgovarajućim lokalnim i regionalnim jedinicama drugih država te sadržaju i oblicima te suradnje donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, u skladu sa svojim općim aktima i ovim Zakonom.